Ubistvo ambasadora bilo koje države je odvratan događaj u svakom pogledu. Nažalost, i dalje se javljaju u naše vrijeme: još uvijek su živi u sjećanju na tragediju Amerikanca Christophera Stevensona 2012. i Rusa Andreya Karlova 2016. godine. Međutim, Sjedinjene Države drže tužno vodstvo među svim državama svijeta po broju ubijenih ambasadora koji su bili na dužnosti u vrijeme atentata.
Afganistansku političku grupu Setam-e Melli (Nacionalna potlačenost) osnovao je 1968. etnički Tadžikistanac Tahir Badakhshi, koji je ranije bio član Centralnog komiteta Narodno-demokratske partije Afganistana, ali se nije složio s rukovodstvom ove stranke. Setam-e Melli pojavila se kao politička platforma za Turkmene, Tadžike i Uzbeke u njihovom protivljenju paštunskoj dominaciji. 1978. Badakhshija je uhapsila tajna služba Mohammeda Daouda (Paštun). Badakhshi je držan u samici i žestoko mučen. Pušten tokom revolucije u aprilu 1978., ubrzo je ponovo uhapšen pod optužbom za antidržavnu zavjeru, a 6. decembra 1979. strijeljan je po naredbi tadašnjeg premijera Hafizullaha Amina (Paštun).
Grupa Setam-e Melli postala je nadaleko poznata u vezi sa smrću američkog ambasadora Dubsa. Dana 27. juna 1978. godine 57-godišnji Adolph Dubs imenovan je američkim ambasadorom u Afganistanu. Zanimljivo je napomenuti da je Dubs sin bivših Nijemaca sa Volge: njegov otac Alexander Dubs (prezime u njemačkom izgovoru) došao je iz pokrajine Samara. Zajedno sa svojom zaručnicom Reginom Simon, koja je također bila iz provincije Samara, emigrirao je 1913. u SAD, gdje su se vjenčali, a tamo su im se rodila i djeca. Adolf je bio treće od četvero djece.
Dana 14. februara 1979. oko 9 sati Dubs je bio na putu od svoje rezidencije do američke ambasade. Četiri čovjeka su mu zaustavila auto. Neki izvještaji kažu da su muškarci nosili uniforme afganistanske policije, dok su drugi tvrdili da je samo svaki četvrti nosio policijske uniforme. Muškarci su rukom pokazali ambasadorovom vozaču da otvori neprobojne prozore, i on ih je poslušao. Tada su ga militanti, prijeteći vozaču pištoljem, natjerali da ode s njima u hotel Kabul u centru grada. Dubs je bio zaključan u sobi 117, na prvom katu hotela, a vozač je poslan u američku ambasadu da prijavi otmicu.
Prema sjećanjima zaposlenika Glavne obavještajne uprave Generalštaba Sovjetske vojske, pukovnika Zakirzhona Kadirova (po ocu Tajik), koji je svjedočio tim događajima, otmičari su od hotela zahtijevali da afganistanska vlada pusti vjerske ili politički zatvorenici, uključujući vođu radikalnog krila grupe, koji je u zatvoru. Setam-e Melli”Abharuddin Baes (Tadžik; 1975. podigao je oružani ustanak na sjeveru zemlje, poražen je, zarobljen i zatvoren), kao i da su dobili priliku da daju političke izjave stranim medijima. Američkoj vladi nisu postavljeni nikakvi zahtjevi.
Američki dužnosnici preporučili su čekanje i ne poduzimanje mjera kako ne bi ugrozili Dubsov život, ali je afganistanska policija ignorirala ove preporuke i krenula u juriš. Dubsa su pronašli ubijenog hicima u glavu. Dva otmičara su takođe ubijena u pucnjavi. Druga dvojica su zarobljena živa, ali su nedugo zatim ustrijeljeni. Njihova tijela pokazana su američkim zvaničnicima. Vlada Mohameda Tarakija (Paštun) odbila je američku stranu zahtjev za pomoć u istrazi o smrti njenog ambasadora.
Sjedinjene Američke Države, predvođene Jimmyjem Carterom, bile su ogorčene ubistvom ambasadora i ponašanjem afganistanske vlade. Incident je ubrzao kolaps američko-afganistanskih odnosa, prisilivši Sjedinjene Države da preispitaju svoju politiku u toj zemlji. Dakle, nakon ubistva Dubsa, Sjedinjene Države su prepolovile humanitarnu pomoć Afganistanu i potpuno prekinule vojno-tehničku suradnju s afganistanskom vladom. State Department najavio je povlačenje većine američkih diplomata iz Afganistana, a do kraja 1979. godine Sjedinjene Države imale su samo 20 -ak zaposlenih u Kabulu. Novi američki ambasador u Afganistanu, Robert Finn, imenovan je tek 2002. godine.
Afganistanska vlada je sa svoje strane počela ograničavati američko prisustvo u Afganistanu i stoga je smanjila broj volontera američke savezne agencije Peace Corps.
Odgovornost za otmicu i ubistvo Dubsa pripisuje se grupi Setam-e Melli, uključujući prema navedenim zahtjevima otmičara, ali mnogi stručnjaci smatraju ovu verziju sumnjivom.