Desantni brodovi "Mistral": povrat i budući izgledi

Desantni brodovi "Mistral": povrat i budući izgledi
Desantni brodovi "Mistral": povrat i budući izgledi

Video: Desantni brodovi "Mistral": povrat i budući izgledi

Video: Desantni brodovi
Video: СЕКРЕТНОЕ ОРУЖИЕ В GTA SA - КАК НАЙТИ СКРЫТОЕ ОРУЖИЕ В GTA SAN ANDREAS 2024, Maj
Anonim

Početkom augusta Rusija i Francuska stavile su tačku na senzacionalnu priču isporukom dva amfibijska jurišna broda klase Mistral. Nakon nekoliko mjeseci pregovora, strane su pronašle zajednički jezik i odlučile raskinuti ugovor potpisan početkom 2011. U skladu s novim ugovorom, Francuska zadržava svoju poziciju i ne prenosi brodove kupcu zbog neslaganja oko ukrajinske krize, a Rusija zauzvrat prima sav novac koji je prethodno plaćen proizvođaču Mistrala.

Podsjetimo, prvi od dva naručena desantna broda, francuski brodograditelji su trebali prenijeti u Rusiju u jesen prošle godine. Međutim, nekoliko mjeseci prije isteka roka, francuski predsjednik François Hollande najavio je nemogućnost prebacivanja brodova zbog trenutne teške situacije na međunarodnoj sceni. U jesen 2015. godine, rusko vojno odjeljenje trebalo je primiti drugi brod, ali je njegova isporuka sada konačno otkazana.

Ubrzo nakon što su se pojavile prve informacije o završetku pregovora, objavljeno je da je Francuska platila odštetu Rusiji zbog odbijanja isporuke dva broda, ali točan iznos nije otkriven. Iznos koji je morao biti plaćen francuskoj strani postao je poznat tek početkom septembra. Prema izvještajima stranih i domaćih medija, raskid ugovora koštao je Francusku 949.754.859 eura. Istovremeno, u nekim domaćim publikacijama navedene su i druge brojke. Tako je list "Kommersant", pozivajući se na neimenovane izvore, objavio da je Rusija već dobila odštetu u iznosu od 950 miliona eura za dva broda i 67,5 miliona eura za njihove krmene dijelove izgrađene u našoj zemlji.

Image
Image

Desantni brod "Sevastopol" u Saint-Nazairu. Fotografija Wikimedia Commons

Štampa navodi različite brojke, ali pravo stanje najvjerovatnije se ogleda u podacima o 949,75 miliona eura. Prema izvještajima, upravo se taj iznos pojavljuje u tekstu sporazuma o raskidu ugovora o nabavci brodova, koji je dostavljen na odobrenje Francuskoj nacionalnoj skupštini. Donji dom francuskog parlamenta trebalo bi 15. septembra razmotriti i odobriti dokument. Valja napomenuti da je ugovor već potpisan, a naknada za brodove već je u cijelosti isplaćena.

Nekoliko dana nakon informacije o visini naknade, pojavili su se podaci o daljem zajedničkom radu dvije zemlje. U skladu s novim sporazumom, francuski brodograditelji morat će demontirati opremu ruske proizvodnje sa dva desantna broda. Prema izvještajima medija, radovi na demontaži trebali bi početi u rujnu. Osim toga, tvrdilo se da će demontažu izvršiti francuski stručnjaci pod nadzorom ruskih kolega.

Prema ažuriranom projektu, desantni brodovi za Rusiju trebali su dobiti niz opreme ruske proizvodnje. Trebalo je koristiti ruske komunikacijske i kontrolne sisteme, oružje itd. Koliko je poznato, većina ovih sistema je prenesena na izvođače radova, koji su ih instalirali na brodove. Nakon prebacivanja u Rusiju, dva su broda trebala biti pristala za postavljanje preostalog naoružanja. Iz očiglednih razloga, ova faza projekta nikada neće biti provedena.

U bliskoj budućnosti dva broda će izgubiti dio ugrađene opreme, koju je francuska strana dužna vratiti u Rusiju. Prema nekim izvještajima, ukupni trošak ove opreme procjenjuje se na oko 50 miliona eura. Taj se iznos, uz određene rezerve, može dodati osnovnoj nadoknadi pri izračunavanju ukupnih gubitaka Francuske.

Nema zvaničnih informacija o spisku sistema koji će biti demontirani sa dva broda u bliskoj budućnosti. Ipak, pokušavaju se definirati ovaj popis i izvući neki zaključci. Na primjer, izdanje FlotProm -a 8. septembra objavilo je materijal "Fragmenti magistrala: Koju rusku opremu Francuska će vratiti", u kojem je pokušao odrediti koji će se brodski sistemi ukloniti s brodova, zapakovati i poslati u ruska skladišta.

Prema podacima Flotproma, brodovi tipa Mistral trebali su primiti radarsku identifikacijsku opremu 67R koju je proizvelo Kazansko elektrotehničko postrojenje. Napominje se da je ovaj sustav, dizajniran za određivanje nacionalnosti zrakoplovne opreme ili brodova, pogodan za ugradnju na čamce i brodove različitih projekata.

Zadaće borbene kontrole broda i taktičke formacije na Mistralima trebao je obavljati borbeni informacijski i kontrolni sistem Sigma-E. Ova oprema, koju proizvodi NPO Mars, može se instalirati na brodove različitog dizajna i ranga, uključujući desantne brodove francuske proizvodnje.

Za otkrivanje i napad ciljeva, novi brodovi morali su koristiti optoelektronički i termovizijski kompleks MTK-201ME. Takva oprema se koristi na domaćim korvetama projekta 20380 i omogućava praćenje situacije u radijusu do 20 km.

Takođe, FlotProm daje spisak komunikacione opreme isporučene Francuskoj za ugradnju na Mistral. Tako je za satelitsku radio komunikaciju predložena stanica R-793-M "Trailer-M", pomoću koje su brodovi mogli održavati komunikaciju s drugim brodovima i obalom. Osim toga, desantni brodovi trebali su nositi drugu satelitsku komunikacijsku stanicu, R-794-1 "Centaur-NM1". Kompanija je takođe kupila R-774SD1.1 radio prijemnik ultra dugog dometa i R-693 16-kanalni prijemnik.

Planirano je da se u kompleks naoružanja dva broda uključe protivavionski topnički i raketni sistemi ruske proizvodnje. U skladu s ugovorom o izgradnji i opskrbi brodova, francuski izvođač morao je pripremiti mjesta za postavljanje oružja. Stvarna ugradnja oružja i nekih pomoćnih sistema trebala je biti izvršena u ruskim preduzećima nakon prebacivanja brodova. Zbog prekida opskrbe, brodovi nisu dobili oružje. Prema izvještajima, za samoodbranu su dva amfibijska jurišna broda klase Mistral trebala koristiti protivavionske topove AK-630 i raketne sisteme 3M47 Gibka.

Trenutno bi francuski stručnjaci trebali započeti pripreme za povratak demontaže sistema ruske proizvodnje. France Presse, pozivajući se na svoje izvore, izvještava da će biti potrebno nekoliko mjeseci da se demontira ruska oprema - ovi radovi bit će završeni tek u januaru sljedeće godine.

Prije samo nekoliko dana postalo je poznato da će u trenutnoj situaciji primiti brodograđevna kompanija DCNS, bivši glavni izvođač rusko-francuskog ugovora. Francuski generalni sekretar za odbranu i sigurnost Louis Gaultier, tokom svog govora u parlamentu, rekao je da će brodograditelji dobiti uplate osiguranja u iznosu od 1,1 milijarde eura. Ovaj iznos uključuje troškove samih brodova, kao i troškove njihovog održavanja do donošenja odluke o njihovoj budućoj sudbini. Istovremeno, isplate osiguranja ne uzimaju u obzir troškove demontaže sistema vraćenih u Rusiju.

Trenutno je daljnja sudbina dva desantna broda izgrađena za Rusiju tema kontroverzi i rasprava. Prema raznim medijskim izvještajima, nekoliko zemalja sada pokazuje interes za francuske brodove pa bi ih čak mogle i kupiti. Lista potencijalnih kupaca sada sadrži i očekivane i neočekivane pozicije.

Ranije se aktivno raspravljalo o mogućnosti prodaje brodova tipa Mistral Kanadi. U korist verzije o mogućnosti pojavljivanja francusko-kanadskog ugovora, iznijet je argument u obliku brojnih izmjena u dizajnu brodova usmjerenih na osiguravanje učinkovitog rada na sjevernim geografskim širinama. Međutim, kanadska vojska ne može priuštiti tako velike i skupe kupovine. Iz tog razloga se mogućnost prodaje dva Mistrala Kanadi više ne razmatra ozbiljno.

Početkom septembra Defense News dodala je Ujedinjene Arapske Emirate na listu potencijalnih kupaca. Prema neimenovanom predstavniku vlade UAE, kojeg je citiralo izdanje, njegova zemlja je zainteresovana za kupovinu jednog od gotovih desantnih brodova.

Nešto kasnije, francuski novinari iz Intelligence Online -a razmotrili su nekoliko verzija moguće prodaje dva broda i došli do zaključka da je najbolja opcija prijenos opreme u Egipat. Ipak, službeni Kairo ne može osigurati potrebna sredstva. S tim u vezi, plaćanje prema ugovoru može izvršiti Saudijska Arabija, koja je već naručila određenu količinu vojne opreme za egipatsku vojsku o svom trošku. Istovremeno, francusko izdanje spominje neke pregovore u Rijadu. Možda su francuski i arapski zvaničnici već počeli raspravljati o mogućem ugovoru.

Treba napomenuti da se o drugim "kandidatima" za kupce izgrađenih brodova sada raspravlja u štampi različitih zemalja. Prema različitim publikacijama, dva "mistrala" mogu napuniti mornaricu Indije, Vijetnama, Saudijske Arabije, Brazila itd. Međutim, do sada nijedna od zemalja spomenutih u kontekstu najnovijih vijesti i glasina nije službeno izrazila spremnost za kupnju francuskih brodova.

U trenutnoj situaciji Rusija očigledno ne želi izgubiti svoje beneficije i stoga namjerava davati unosne ponude. Tako, prema pisanju lista "Komersant", ruska strana može ponuditi potencijalnom kupcu palubnih helikoptera "Mistrals" Ka-52K. Ova modifikacija "kopnenog" jurišnog helikoptera razvijena je posebno za bazu na amfibijskim jurišnim brodovima, a sada je dovedena u pitanje njegova daljnja sudbina. U isto vrijeme, ruska izvozna ponuda može biti korisna za potencijalne kupce, budući da su helikopteri Ka-52K razvijeni za određenu vrstu brodova i prilagođeni za rad na njima.

Na pozadini rasprava o mogućoj prodaji brodova trećim zemljama, u stranoj štampi pojavile su se nove glasine o daljoj ulozi Rusije u ovoj priči. Prema nekim izvještajima, ruska strana bi mogla odustati od zahtjeva za vraćanjem opreme vlastite proizvodnje. Takav se uvjet, prema nekim publikacijama, tiče moguće prodaje brodova Egiptu i Indiji. Drugim riječima, ako se dva mistrala prodaju prijateljskoj ruskoj državi, neće insistirati na povratku svojih sistema.

Kao što vidimo, uprkos skorašnjem sporazumu kojim se poništava rusko-francuski ugovor o nabavci dva desantna broda i plaćanju odštete, situacija i dalje izaziva mnoga pitanja. Glavni je dalja sudbina dva izgrađena broda. Do kraja godine dva Mistrala će izgubiti brojne sisteme ruske proizvodnje, nakon čega će francuski brodograditelji moći započeti pripremu brodova za daljnju prodaju.

Još nije jasno ko će izraziti želju za nabavkom dva broda izgrađena za Rusiju. U domaćoj i stranoj štampi izražene su različite pretpostavke, ali sve one, očigledno, ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju stvari. Trenutno je pouzdano poznata samo jedna činjenica o sudbini amfibijskih jurišnih brodova - oni se više neće predati prvobitnom kupcu. Novi kupac, zauzvrat, još nije određen.

U ovoj situaciji mogu se samo predviđati i pokušati predvidjeti daljnji razvoj sudbine dva broda klase Mistral. Osim toga, trebali biste pratiti vijesti. Šta će se tačno dogoditi s brodovima u budućnosti - vrijeme će pokazati.

Preporučuje se: