Projekat termonuklearnog reaktora budućnosti biće predstavljen u Sankt Peterburgu

Projekat termonuklearnog reaktora budućnosti biće predstavljen u Sankt Peterburgu
Projekat termonuklearnog reaktora budućnosti biće predstavljen u Sankt Peterburgu

Video: Projekat termonuklearnog reaktora budućnosti biće predstavljen u Sankt Peterburgu

Video: Projekat termonuklearnog reaktora budućnosti biće predstavljen u Sankt Peterburgu
Video: Инновационные проекты Курской области: опыт, проблемы и перспективы внедрения 2024, April
Anonim

17. oktobra u Sankt Peterburgu će biti predstavljen projekat termonuklearnog reaktora, koji će biti jeftiniji od modernih elektrana na ugalj. Ovaj projekat su razvili naučnici sa Univerziteta Washington (UW).

Američki stručnjaci predstavit će projekt novog tipa reaktora u Rusiji. Možda će ovaj projekt postati korak za čovječanstvo u novu eru energetskog obilja, u kojoj neće biti mjesta za glomazne i opasne nuklearne elektrane i automobile s kancerogenim ispušnim plinovima.

Prezentacija projekta održat će se u okviru 25. međunarodne konferencije o fuzijskoj energiji (FEC 2014), koja je otvorena u Sankt Peterburgu u ponedjeljak, 13. oktobra. Govoreći o konferenciji koja je otvorena u sjevernoj prijestonici, šef Rosatoma Vjačeslav Peršukov naglasio je da je na konferenciji u Sankt Peterburgu registrovano ukupno 800 učesnika. U ponedjeljak ujutro u grad ih je stiglo 650, predstavnici su više od 35 zemalja svijeta.

Treba napomenuti da je Ruska Federacija domaćin ovog naučnog foruma po prvi put u modernoj istoriji. Ova konferencija održava se svake 2 godine pod pokroviteljstvom IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) i glavna je platforma za raspravu o obećavajućim pravcima u proučavanju termonuklearne energije. Prva takva konferencija održana je u Salzburgu u Austriji 1961. godine, SSSR je bio domaćin 1968. godine, zatim je konferencija održana u Novosibirsku. Konferenciju FEC 2014 organizuju IAEA, ROSATOM i ruska vlada. Naučnici iz 45 zemalja će učestvovati u radu konferencije u Sankt Peterburgu.

Image
Image

Tema pokrenuta na konferenciji je vrlo atraktivna. Energija kontrolirane nuklearne fuzije danas se smatra vrlo obećavajućom i previše dobrom da bi bila istinita: brzo raspadajući radioaktivni otpad, nulta emisija stakleničkih plinova u atmosferu, praktično neograničena opskrba gorivom. Fuzijska energija temelji se na fuziji atoma vodika u helij. Ovaj proces uključuje oslobađanje velike količine topline. Prema verziji, samo jedna čaša vode koja koristi nuklearnu fuziju može proizvesti toliko energije koliko i pola milijuna barela nafte. Štoviše, ova tehnologija je sigurnija od postojećih nuklearnih elektrana, čiji se proces temelji na fisiji teških atoma.

U isto vrijeme, velika prepreka ne dopušta razvoj ove vrste energije danas: proizvodnja električne energije ovom metodom je vrlo skupa. Predloženi projekti fuzijskih elektrana nisu dovoljno jeftini da ih učine profitabilnijim od sistema koji rade na fosilnim resursima (prirodni plin i ugljen). Međutim, naučnici sa Univerziteta u Washingtonu spremni su promijeniti trenutno stanje stvari. Oni su stvorili inovativni koncept za fuzijski reaktor koji ne bi koštao više da se poveća do veličine prave elektrane nego izgradnja elektrane na ugalj istog kapaciteta.

Tim američkih naučnika iz UW-a objavio je svoj koncept novog tipa fuzijskog reaktora u proljeće 2014. godine, nakon čega su izveli niz eksperimenata pomoću pilot postrojenja pod nazivom HIT-SI3. Sada su naučnici spremni zvanično predstaviti svoj projekat međunarodnoj naučnoj zajednici. Naučnici će govoriti ne samo o tehničkim karakteristikama i karakteristikama svog reaktora, već i o njegovom izvanrednom ekonomskom potencijalu. Dizajn termonuklearnog reaktora koji predstavljaju mnogo je kompaktniji i jednostavniji od svih prethodno predstavljenih projekata, u kojima je plazma zatvorena pomoću magnetskog polja, koje su generirali supermoćni magneti.

Image
Image

HIT-Si3

Reaktor HIT-SI3 koji su stvorili nadograđuje se na postojeće tehnologije i stvara magnetsko polje unutar zatvorenog prostora kako bi plazma bila stabilna. Ovaj reaktor može dugo generirati energiju. Toplina plazme zagrijava rashladno sredstvo, koje pak pokreće turbinu električnog generatora. Posebnost novog reaktora leži u njegovom dizajnu zvanom sferomak. U predstavljenom reaktoru najveći dio magnetskih polja stvaraju električne struje u samoj plazmi, što drastično smanjuje broj elektromagneta, smanjuje veličinu i cijenu reaktora.

Naučnici iz UW-a otkrili su da su troškovi izgradnje sferomaka i moderne elektrane na ugalj sličnih kapaciteta uporedivi. Reaktor od 1 gigavata može se izgraditi za 2,7 milijardi dolara, a elektrana na ugljen koštat će 2,8 milijardi dolara. U isto vrijeme, u termonuklearnom reaktoru vodik služi kao osnova za gorivo - jedna od najčešćih tvari u cijelom našem svemiru.

Trenutno se održivost predloženog koncepta UW sferomaka testira na pilot reaktoru HIT-SI3, čiji je kapacitet i veličina približno 1/10 izlazne snage i veličine industrijske elektrane. Prema američkim naučnicima, bit će potrebne godine da se ovaj prototip finalizira do nivoa njegove industrijske implementacije u proizvodnji, ali sposobnost prototipa reaktora da održi stabilnost plazme već je uspješno dokazana. Za termonuklearnu energiju ovo je ključni problem. U budućnosti su naučnici spremni povećati veličinu prototipa reaktora, povećati temperaturu reakcije i, shodno tome, značajno povećati izlaznu snagu iz reaktora.

Image
Image

Zanimljivo je napomenuti da je cijena novog projekta otprilike 1/10 cijene ITER -ovog međunarodnog eksperimentalnog termonuklearnog reaktora u izgradnji u Francuskoj, dok reaktor koji su predložili znanstvenici iz Washingtona može proizvesti 5 puta više energije. Rusija takođe učestvuje u implementaciji projekta ITER. Sankcije protiv naše zemlje ni na koji način nisu uticale na učešće u ovom velikom međunarodnom projektu, napomenuo je generalni direktor Rosatoma Vjačeslav Peršukov. Prema riječima šefa državne korporacije, 2014. godine učešće Ruske Federacije u ovom projektu iznosilo je oko 5 milijardi rubalja. Prema riječima Pershukova, budžet svake od zemalja koje učestvuju u ovom projektu pluta i mijenja se svake godine ovisno o opremi koju zemlja mora nabaviti za njegovu provedbu.

Preporučuje se: