Treba li Rusiji "Ukrajina"?

Treba li Rusiji "Ukrajina"?
Treba li Rusiji "Ukrajina"?

Video: Treba li Rusiji "Ukrajina"?

Video: Treba li Rusiji
Video: Battle of Narva, 1700 ⚔️ How did Sweden break the Russian army? ⚔️ Great Nothern War 2024, Maj
Anonim
Treba li Rusiji "Ukrajina"?
Treba li Rusiji "Ukrajina"?

Nakon što je predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič najavio da su se Moskva i Kijev dogovorili da će Rusija pomoći u završetku izgradnje krstarice Ukrajina, uslijedila je rasprava o tome koja će flota te zemlje napuniti ovaj brod i treba li to ruskoj mornarici.

"Vrlo je teško shvatiti kome je sada potreban brod", rekao je za novinsku agenciju Novy Region Aleksandr Khramchikhin, šef analitičkog odjela Instituta za političku i vojnu analizu. - Naravno, za našu flotu, koja se sramotno smanjila, sada takva krstarica već postaje beskorisna. Moramo krenuti, da tako kažemo, odozdo, ne odozgo, ne sa kruzera, već barem s fregata. Štaviše, ove krstarice imaju vrlo usku protivavionsku orijentaciju. Izgrađene su isključivo za borbu protiv američkih formacija nosača aviona. Ne čini mi se da je ovaj zadatak za nas na bilo koji način hitan. Stoga mi je teško razumjeti zašto nam je potreban ovaj brod i što učiniti s njim ako je izgrađen."

A evo mišljenja bivšeg zapovjednika Crnomorske flote, admirala Vladimira Komoedova: „Brod neće zastarjeti još 15-20 godina u smislu svojih sposobnosti. Ali, naravno, trebao bi se koristiti u oceanu, u otvorenim kinima, ne na Crnom moru, ne na Baltiku - nema dovoljno prostora za to. Brodovi (tipa "Slava", kojem pripada krstarica "Ukraina", - prim. Urednika) su vrlo dobri, sasvim pristojno dizajnirani … Pitanje otkupa ("Ukrajine" od strane Rusije - napomena urednika) već dugo postoji i konačno bi se trebao riješiti … Ako se takva odluka donese, ispravnija je. Ovo je bolje i dva reda veličine više nego što može Mistral.

Ko je u pravu? Po našem mišljenju, ovo je rijedak slučaj kada su argumenti oba učesnika u raspravi podjednako značajni i zaslužuju pažnju. Zaista, za pet godina ruska mornarica neće imati više brodova za čuvanje akvatorija, odnosno malih protupodmorničkih i raketnih brodova, koji su dizajnirani za zaštitu pomorskih baza, luka i obale. Zašto bi onda imao drugu protivavionsku krstaricu s oceanskim udarcem? Štaviše, sposobnosti modernih američkih nosača aviona na nuklearni pogon da otkriju i unište neprijatelja nesumnjivo su veće od sposobnosti najnaprednijih raketnih krstarica. Osim toga, rusko-američki odnosi se poboljšavaju, iako uz škripu i neuspjehe. Postoji manje „tačaka trenja“između dvije zemlje koje mogu dovesti do sukoba.

Image
Image

Ali postoje i druge zemlje koje jačaju svoju vojnu moć, posebno u Tihom okeanu. A da bi ih obuzdali, najbolje pristaju krstarice projekta 1164 Atlant. Stoga se vrijedi prisjetiti ovih brodova.

Krstarice projekta 1164 stvorili su stručnjaci sjeverne PKB. Njihova ukupna istisnina iznosi 11.500 tona, ekonomična plinska turbinska jedinica (tip COGAG) s krugom za povrat topline ukupnog kapaciteta 110.000 KS. omogućava razvoj pune brzine od 32 čvora. Brodovi su dizajnirani da "daju borbenu stabilnost snagama flote u udaljenim područjima mora i okeana i unište neprijateljske površinske brodove, uključujući nosače aviona". Često ih mornari jednostavno zovu "ubice nosača aviona". Naoružani su sa 16 nadzvučnih projektila 4K-80 izviđačko-udarnog protubrodskog kompleksa P-500 "Basalt" (prva dva korpusa serije-"Moskva" i "Maršal Ustinov") s dometom gađanja do 550 km ili isto toliko protubrodskih projektila 3M-70 kompleksa P -1000 "Vulkan" (na krstarici "Varyag"), sposobnih pogoditi ciljeve na udaljenosti do 700 km. Krstarica Admiral Lobov, koja je nakon podjele Crnomorske flote postala poznata kao Ukrajina, trebala je primiti rakete Vulcan.

Imajte na umu da nijedna flota na svijetu nema nadzvučne protubrodske projektile dugog dometa poput Basalta i Vulkana. Tek ove godine Sjedinjene Države počele su s razvojem nadzvučnih protubrodskih projektila dugog dometa za borbu protiv potencijalne prijetnje koju predstavljaju kineski raketni brodovi. No, kada će ući u službu američke mornarice još nije jasno.

Protivbrodske rakete "Basalt" (pješčanik, odnosno "pješčanik" - prema NATO klasifikaciji), sa salvo paljbom, mogu se pretvoriti u prašinu gotovo bilo koje površinske mete. Nakon starta ubrzavaju do brzine 2-2,5 M. Njihov let u smjeru korigira argonski upravljački sistem. Tada prva raketa u salvi preuzima ulogu vođe, uzdižući se na visinu od 5000 m, a u pasivnom načinu rada, presrećući radarske signale neprijateljskih brodova, usmjerava cijeli "čopor vukova" na cilj. Informacije robu, koji leti na nadmorskoj visini od 40-50 m nadmorske visine, prenose se u milimetarskom rasponu, što je nemoguće pratiti. Ako neprijatelj svojim radarom zauzme vodeću raketu, na njoj se aktivira aktivni sistem ometanja. Ako neprijatelj uspije oboriti raketni top projektilima protuzračne i proturaketne obrane, tada na njegovo mjesto dolazi sljedeći po redu, a napad se nastavlja. Vodeća raketa distribuira ciljeve među članovima "čopora", što omogućava postizanje visoke efikasnosti uništavanja grupnih ciljeva. Drugim riječima, "bazalti" su visokoprecizno "pametno" oružje koje djeluje po principu "pali i zaboravi". Opremljeni su projektilima ili specijalnom municijom, odnosno nuklearnom bojevom glavom od 350 kt ili visokoeksplozivnom kumulativnom bojevom glavom težine 500-1000 kg. Neprijateljski brod, nakon što je primio takav "dar", prelazi u gotovo raspršeno stanje. Sama raketa nije zaštićena samo aktivnim smetnjama, već i lakim oklopom najvažnijih komponenti i nije je tako lako oboriti.

Image
Image

Raketa P-1000 Vulcan poboljšana je verzija Basalta. S istim ukupnim dimenzijama, zbog korištenja snažnije faze lansiranja i ubrzanja s kontroliranim mlaznicama, korištenja lakih i jačih legura titana, kao i izvjesnog slabljenja oklopne zaštite, domet paljbe povećan je na 700 km.

U skladu sa udarcem - odbrambeno oružje Atlantiđana. 64 projektila raketnog sistema PVO "Fort" pružaju brodski zonski sistem protivvazdušne odbrane. Dva lansera raketnog sistema PVO Osa-M dizajnirana su za samoodbranu. Topništvo je predstavljeno s dvostrukim 130-milimetarskim nosačem AK-130 i šest topova AK-630M od 30 mm. Protupodmorničko i antitorpedno naoružanje sastoji se od dvije podpalubne peterocijevne torpedne cijevi sposobne za ispaljivanje podmorničkih raketnih torpeda kompleksa Vodopad-NK i dva RBU-6000. Tu su hangar i područje za slijetanje helikoptera. Brodovi su razvili elektroničku opremu i opremu za elektroničko ratovanje. Kruzeri imaju odličnu plovidbenost i upravljivost. Dovoljno je reći da je promjer cirkulacije 3,5 puta duži od trupa, odnosno 655 metara. Naravno, Atlantiđani su odlični brodovi. Stvorili su dobre uslove za posadu. Nije ni čudo što su se zaljubili u ruske mornare i uspjeli su preživjeti eru ruskih „previranja“90 -ih, kada su drugi brodovi posljednjih projekata otpisani.

Krstarica "Ukrajina", koja je 1983. položena kao "Komsomolets", a zatim je dobila ime "Admiral Lobov", četvrti je brod u seriji. Njegova "sestrinska broda" - "Moskva" (ranije "Glory"), "Maršal Ustinov" i "Varyag" (bivša "Chervona Ukrajina") - služe u Crnomorskoj, Sjevernoj i Pacifičkoj floti. "Admiral Lobov" porinut je u Nikolajevskom brodogradilištu po njemu 61 komunar 11. avgusta 1990. Godine 1993. krstarica je predata Ukrajini sa 75% spremnosti. Od tada se gotovo svaka nova vlada u Kijevu obavezala dovršiti izgradnju "budućeg perjanice" ukrajinske flote. Međutim, radovi su se odvijali usporeno, ili su čak prestajali na duže vrijeme. Konačno, naredbom Kabineta ministara Ukrajine br. 385-r od 5. septembra 2002, data je dozvola za njegovu prodaju.

No bez ruskog oružja i značajnog broja komponenti, opet ruske proizvodnje, pokazalo se da je nemoguće dovršiti i prodati krstaricu. Zato je Kijev započeo pregovore s Moskvom. Oni su, ovisno o brzo promjenjivoj političkoj situaciji u Ukrajini, ili provedeni ili zaustavljeni. Početkom 2007. godine, tadašnji generalni direktor Ukrspetsexporta, Serhiy Bondarchuk, najavio je da Kijev i Moskva nastavljaju dijalog o dovršetku i zajedničkoj prodaji ukrajinske raketne krstarice trećoj zemlji. "Ovo je vrlo teško pitanje", naglasio je, "ali pregovaramo s Rosobornexportom kako bismo dovršili izgradnju kruzera za kupca i prodali ga."

Image
Image

Zapravo su postojala dva potencijalna kupca: Indija i Kina. No, za indijsku mornaricu brod nije bio prikladan iz više razloga. Prvo, radilo se o jednom brodu, a ne o seriji, koja nije odgovarala Delhiju. Drugo, indijska mornarica je odabrala nosače aviona kao glavne udarne snage površinske flote. Očigledno, Indijanci nisu bili zadovoljni cijenom broda.

Kina bi se, možda, po damping cijeni mogla nagovoriti na dogovor. Međutim, Peking je bio više zainteresiran za nadzvučne protubrodske rakete dugog dometa nego za samu krstaricu. Uzimajući u obzir činjenicu da Kinezi osjećaju neodoljivu potrebu za nelicenciranim kopiranjem stranih modela vojne opreme, takva prodaja rezultirala bi velikim gubicima. I ne samo ekonomsku, već i političku. Dogovor bi nesumnjivo izazvao bijes u Delhiju i Washingtonu te bi oštro pogoršao odnose Rusije s Indijom i Sjedinjenim Državama. A za samu Rusiju, pojavljivanje u mornarici PLA "Atlanta", a zatim i neki od njenih klonova, bilo bi, blago rečeno, nepoželjno.

Kako potvrđuje admiral Vladimir Komoedov, u toku su pregovori o prodaji broda ruskoj mornarici. Bivši komandant Crnomorske flote nesumnjivo je bio svjestan. Iznio je zanimljiv detalj o tome kako je ruska strana postavila pitanje: „Ne možete reći da ova krstarica pripada samo Ukrajini. Tamo je udio Ukrajine, koliko se sjećam, 17, maksimalno 20%. Stoga se postavlja pitanje otkupa ne u potpunosti broda, već udjela - sve ostalo pripada Rusiji. Slažem se, ovo je vrlo važan detalj.

Prema ukrajinskim brodograditeljima, krstarica košta oko 500 miliona dolara kada je 95% spremna, a njen završetak koštat će 50-75 miliona dolara koliko je stajao više od 20 godina bez kretanja i odgovarajućeg očuvanja mehanizama i sklopova. S druge strane, čini se da su brojke za troškove završetka potcijenjene.

Prema riječima Mihaila Nenaševa, predsjednika pododbora za vojno-tehničku saradnju Odbora Državne dume za odbranu, Mihaila Nenaševa, spremnost krstarice "Ukrajina" danas je 70%, a neimenovani je izvor Ministarstva odbrane Rusije. Federacija utvrđuje stepen spremnosti broda na 50%. Stoga će, kažu, za dovršetak i modernizaciju kruzera biti potrebno oko 50 milijardi rubalja. Iznos je prilično velik. Agencija RIA Novosti izračunala je da bi se tim novcem moglo kupiti četiri podmornice projekta 636 ili tri ili četiri najnovije korvete projekta 20380.

Image
Image

No, iznos od 50 milijardi rubalja je nesumnjivo uvelike precijenjen, čak i uz sve "povratke" i "povratne takse". Uostalom, kao što je Dmitriju Medvedevu rečeno tokom nedavne posjete ruskog predsjednika teškoj nuklearnoj raketnoj krstarici Petar Veliki, troškovi izgradnje novog broda na nuklearni pogon ove klase bit će oko 30 milijardi rubalja (iako će u ovom slučaju cijena je očito bila podcijenjena). U našem slučaju govorimo o dovršenju i modernizaciji krstarica manjeg pomaka, s konvencionalnom i već instaliranom elektranom na brodu. Čini se da neki od ruskih predstavnika koji lobiraju za kupovinu francuskih nosača helikoptera klase Mistral namjerno plaše javnost i vlasti naduvenim troškovima modernizacije Ukrajine. Uzimajući u obzir astronomske podatke za "Atlant", vrlo značajna cijena za nepotrebne desantne brodove ruske mornarice strane konstrukcije ne izgleda tako velika. No, ne možemo se ne složiti s riječima admirala Vladimira Komoedova da je kupovina krstarice "Ukrajina" za dva reda veličine veća vrijednost za rusku mornaricu od francuskog nosača helikoptera "Mistral". U svakom slučaju, ovo je prava borbena jedinica, a ne imaginarna.

Delegacija Ratne mornarice Rusije pod vodstvom vršioca dužnosti šefa tehničkog odjela Mornarice Rusije kontraadmirala Viktora Bursuka proučavala je stanje na krstarici koja se nalazi u Brodogradilištu po imenu V. I. 61 komunar. Prema preliminarnim zaključcima, brod je u dobrom stanju te je njegovo dovršenje moguće na isti način kao i modernizacija elektroničke opreme. No, nesumnjivo je potrebna temeljitija revizija mehanizama, cjevovoda, komunikacija i opreme. A onda će postati jasno koliko će još jedan Atlant koštati Rusiju.

Mnogo se govori o tome da će odluka o mogućoj kupovini "Ukrajine" biti političke prirode u vezi sa kursom Moskve ka jačanju integracije Rusije sa Ukrajinom. No, čini se da ekonomski interes neće ostati po strani. Predviđeno je uključivanje niza ukrajinskih brodograđevnih preduzeća u Ujedinjenu korporaciju za brodogradnju. A plaćanje za "Ukrajinu" može postati prihvatljiv bonus za njihovo spajanje s USC -om. Štoviše, kao što je već napomenuto, brodovi ovog tipa imaju nesumnjive prednosti. To je potvrdila i nedavno održana vježba Vostok-2010, u kojoj je učestvovala Crnomorska Moskva, koja je napravila polukrug kako bi se našla u zoni manevara. Brod je uspješno završio zadatke koji su mu povjereni. U isto vrijeme, Varyag je napravio 40-dnevno krstarenje Tihim oceanom, svrativši u američku luku San Francisco, gdje je osigurao posjetu predsjednika Dmitrija Medvedeva Sjedinjenim Državama. Uzimajući u obzir vojno-političku situaciju u Tihom okeanu, preporučljivo je razmotriti koncentraciju svih kruzera ovog tipa u ovom pozorištu. Njihovo grupiranje omogućit će stvaranje povoljnog operativnog režima za Rusiju u vodama Dalekog istoka.

Trup "Ukrajine", zavaren od izdržljivog čelika 8 mm, nije razlog za zabrinutost. Služite i služite mu. Ali druga oprema kruzera zahtijevat će ažuriranje. Sjeverna PKB je još u sovjetsko doba razvila verziju modernizacije Atlantiđana prema projektu 11641. Trebala je graditi krstarice Oktobarska revolucija, admiral flote Sovjetskog Saveza Gorškov, admiral flote Sovjetskog Saveza Kuznetsov i Varyag, kao i prve četiri zgrade moraju se obnoviti. Glavno oružje ostalo je isto (16 "vulkana", 64 "utvrde", dvostruki artiljerijski nosač 130-mm AK-130), ali su zamijenjena sredstva odbrane bliske linije i dio elektroničke opreme. Umjesto sistema protivvazdušne odbrane Osa-M i tri baterije AK-630M, planirano je postavljanje PVO sistema Kortik. BIUS "Lesorub" zamijenjen je naprednijim sistemom "Tron", koji je omogućio stvaranje jedinstvenog kola protivvazdušne odbrane i projektila. Pojavio se drugi helikopter koji je ojačao brodske protupodmorničke sposobnosti. Naravno, sada je potrebno uvođenje novijeg naoružanja i sistema naoružanja.

Image
Image

Postoji mogućnost pretvaranja kruzera u ekspedicijski desantni brod. Odseče sve lansirne rakete protiv brodova, uklanja vertikalne lansere raketa raketnog sistema Fort, povećava površinu helikopterske palube i volumen hangara, postavlja snažne ograde za lansiranje desantnih čamaca ili čamaca presretača i oprema sobe za smještaj marinaca i specijalnih snaga. Od naoružanja preostala je uparena instalacija od 130 mm za vatrenu podršku desantnih snaga i sredstava odbrane bliske linije. Za službu uz piratsku obalu Somalije, takav brod može biti vrlo koristan.

Ali, naravno, morate izračunati koliko će to koštati. I vrijedi li svijeća, kako kažu. Uostalom, ukrajinskoj brodogradnji možete dati bonus davanjem narudžbi za izgradnju novih brodova i plovila za potrebe ruske crnomorske flote. U svakom slučaju, ova tema je dotaknuta na sastanku sigurnosnog odbora ukrajinsko-ruske međudržavne komisije u krimskom selu Partenit. I vjerojatno će ova opcija odgovarati objema stranama.

P. S. Dana 6. jula, poslanici Vrhovne rade Ukrajine izglasali su ukidanje naziva "Ukrajina", koji je prethodno dodijeljen nedovršenoj raketnoj krstarici. Za usvajanje odgovarajućeg nacrta rezolucije glasalo je 247 poslanika, od kojih je 226 minimalno potreban. U obrazloženju koje je dostavila ukrajinska vlada kaže se da će se tom odlukom stvoriti uvjeti za "osiguravanje razvoja mogućnosti za daljnju upotrebu" krstarice, posebno - za njenu prodaju Rusiji.

Preporučuje se: