Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost

Sadržaj:

Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost
Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost

Video: Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost

Video: Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost
Video: Bolovi u zglobovima i kostima nestaju za 7 dana! (RECEPT) 2024, Maj
Anonim
Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost
Vojni budžet SAD -a: mitovi i stvarnost

Američki stručnjaci žale se na hronično nedovoljno finansiranje Pentagona

Od završetka Hladnog rata, Ministarstvo obrane SAD -a stalno je gubilo novac od političara u iznosima koji su potrebni vojsci za zamjenu dotrajalog oružja, održavanje tehnološke superiornosti nad vojskama neprijateljskih zemalja i rješavanje mnogih drugih zadataka s kojima se suočavaju kako bi osigurali nacionalnu bezbednost zemlje. Do ovog zaključka nedavno su došli nezavisni stručnjaci iz Američkog instituta za poduzetništvo i stručnjaci iz think tankova Foreign Policy Initiative i Heritage Foundation, koji su proveli zajedničku studiju za procjenu nivoa adekvatnosti dodijeljenih sredstava SAD -a. Prema autorima ovog rada, američki vojni budžet obavijen je mnogim zabludama, lažnim pretpostavkama i procjenama koje ni na koji način ne odgovaraju stvarnom stanju stvari u različitim područjima djelovanja Pentagona. Stručnjaci su svu ovu analitiku nazvali mitovima.

Najniži vojni budžet u američkoj istoriji

Prema autorima izvještaja, u Americi se stalno čuju glasovi protesta protiv povećanja vojnog budžeta i pozivi na njegovo smanjenje. Glavni argument je činjenica da danas Sjedinjene Države troše više novca na odbranu nego sve ostale zemlje zajedno.

Međutim, prema riječima stručnjaka, sve izjave o potrebi smanjenja potrošnje Pentagona, zasnovane na tvrdnjama da povećanje vojne potrošnje prijeti nacionalnoj ekonomiji, često se temelje na netačnim analitičkim proračunima i činjenicama koje ne odgovaraju stvarnosti.

Danas su Sjedinjene Države upletene u mnoge regionalne sukobe i imaju dva velika rata protiv terorizma. Stoga, stvarni postupci političara da smanje izdatke za odbranu samo dovode do činjenice da vojno odjeljenje ostaje nesposobno za potpunu pripremu za buduće ratove i osiguravanje rješenja trenutnih zadataka nacionalne odbrane.

Analitičari smatraju da u sadašnjoj fazi nijedna država na svijetu nema tako velike nacionalne interese i odgovornosti prema svjetskoj populaciji kao Sjedinjene Američke Države. Stoga oružane snage Amerike moraju imati pristup svim regijama svijeta kako bi se osigurala zaštita njihove sigurnosti i sigurnosti građana drugih zemalja koje tamo žive.

Stručnjaci kažu da bi najbogatija nacija na planeti i historijski "jedina velesila" trebala imati vojsku prve klase, strogo proporcionalnu veličini njene ekonomije. Iznenađeni su činjenicom da Ministarstvo obrane dobiva vrlo malo sredstava iz državnog proračuna. Prema riječima stručnjaka, u sadašnjoj fazi troškovi vojnog resora približavaju se najnižem nivou u čitavoj istoriji Amerike. U periodu od 2010-2015. njihov obim od bruto nacionalnog proizvoda (BND) će se smanjiti sa 4,9% na 3,6%. I to uprkos činjenici da je u posljednje dvije decenije opseg zadataka koje Washington postavlja vojsci značajno porastao.

Prema autorima izvještaja, zaključci nekih političara i stručnjaka o potrebi smanjenja vojne potrošnje, zasnovani na strogom pridržavanju brojki, obična su zabluda. Kao primjer navode kinesku vojsku. Prema zvaničnom saopštenju rukovodstva NR Kine, 2010Za odbrambenu potrošnju bit će potrošeno 78 milijardi dolara, međutim, prema analitičarima Pentagona, stvarna potrošnja Pekinga na odbranu trebala je biti gotovo dvostruko veća. To je zbog činjenice da Centralni komitet Komunističke partije NR Kine za vojnike, mornare i pilote Narodnooslobodilačke vojske ima vrlo male plate, što se ne može usporediti sa sredstvima koja Pentagon troši na financijsku potporu svojih boraca i pružajući im sve vrste pogodnosti.

Takve procjene pomiču Kinu, u smislu vojne potrošnje, sa petog na drugo mjesto u svijetu. Osim toga, treba imati na umu, naglašavaju stručnjaci, da je Peking fokusiran na postizanje vojnog utjecaja samo u azijskom regionu, dok je Amerika preuzela odgovornost za praćenje stabilnosti u cijelom svijetu. Međutim, u bliskoj i dalekoj budućnosti, snage koje Sjedinjene Države mogu rasporediti na istočnoj pozornici operacija neće moći značajno nadmašiti kineske vojne kontingente. S tim u vezi, kako naglašavaju istraživači, jednostavno digitalno poređenje jedinstvenih finansijskih potreba Oružanih snaga SAD -a s troškovima drugih zemalja samo dovodi u zabludu američku i svjetsku javnost.

Ratovi zahtijevaju novac

Analitičari ističu da protivnici povećanja vojne potrošnje tvrde da se tokom administracije Georgea W. Busha tok finansiranja iz Ministarstva odbrane pretvorio u "gusher", pružajući do sada nezabilježen priliv dodatnih sredstava iz savezne blagajne na račune DoD -a. Upravo je ovu definiciju ovog procesa nedavno dao šef Pentagona Robert Gates govoreći o svojoj čvrstoj namjeri da smanji nepotrebne troškove Ministarstva odbrane za 100 milijardi dolara u narednih pet godina. Njegovu izjavu protivnici su odmah usvojili i počeli pozivati na smanjenje vojnog budžeta.

No, sve njihove izjave o prekomjernim troškovima Ministarstva odbrane, prema autorima izvještaja, su pogrešne. Stručnjaci napominju da je ministar rata rekao da je potrebno smanjiti samo neopravdane troškove i da je rast proračuna resornog povjerenja povjerenstva uglavnom posljedica potrebe za financijskim sredstvima neophodnim za vođenje ratova u Iraku i Afganistanu, te izrazio njihovu solidarnost sa mišljenjem šefa Ministarstva odbrane Amerike.

Oni također ističu činjenicu da je, kada je odlazeći predsjednik Bill Clinton predao Ovalnu kancelariju svom nasljedniku, potrošnja Ministarstva odbrane od kraja Drugog svjetskog rata bila na najnižem nivou od 3% BDP -a. Kad je Bush napustio Bijelu kuću, povećali su se za samo 0,5%. No, ovo povećanje se ne može nazvati prilivom novih sredstava u novčanik Pentagona, jer je uzrokovano vođenjem ratova u Iraku i Afganistanu i dogodilo se uslijed određenog smanjenja financijskih zahtjeva Ministarstva odbrane za vojne potrebe i usporavanje vremena nabavke naoružanja i vojne opreme za koja nisu izdvojena potrebna sredstva.

Jedan od glavnih zadataka koji je zahtijevao povećanje vojnog budžeta tokom dva rata bio je zadatak reorganizacije oružanih snaga SAD-a i dovođenja njihove borbene gotovosti, barem na prijeratni nivo. Trenutno je ovaj problem, prema autorima studije, još uvijek daleko od rješavanja. I bit će potrebne godine da se otklone svi nedostaci koji danas postoje u logističkom sistemu Oružanih snaga SAD -a.

Stručnjaci također vjeruju da je izdvojeno vrlo malo sredstava za povećanje broja američkih kopnenih snaga potrebnih za vođenje neprijateljstava. Pentagonu i dalje nedostaju vojnici i marinci. Oni vjeruju da, unatoč stalnom povlačenju trupa iz Iraka i postavljanju predsjednika Obame roka za kraj rata u Afganistanu i povlačenju savezničkih snaga, koji je zakazan za srpanj sljedeće godine, vojska i Korpus mornarice američke oružane snage bit će prisiljene održavati svoje kontingente trupa izvan Amerike i izvoditi operacije u različitim regijama svijeta, iako može biti niža stopa.

Prema mišljenju stručnjaka iz tri mozga, američka vlada mora ispuniti moralnu obavezu ne samo da tretira vojnike koji su se borili tako dugo i dobro i da pravilno uzdržavaju svoje porodice, već i da vojnom osoblju pruži sve što im je potrebno kako bi bili motivirani da nastavi služiti u trupama. Osim toga, američke vlasti moraju ispuniti ustavnu dužnost prema svojim građanima kako bi osigurale sigurnost i očuvanje njihovih sloboda, kako danas tako i u budućnosti.

Vojna izgradnja je veoma skup poduhvat

Restrukturiranje rashoda Pentagona i usmjeravanje oslobođenih sredstava u druga područja razvoja Oružanih snaga, prema nekim političarima i stručnjacima, značajno će ukloniti nedostatke koji su im danas svojstveni. Međutim, autori izvještaja tvrde da su takve presude također pogrešne i da spadaju u kategoriju mitova.

Najnovija inicijativa ministra obrane Roberta Gatesa za reformu sistema razvoja i nabavke oružja, smanjenje nepotrebne potrošnje Pentagona i oslobođena sredstva preusmjerila u različita područja podrške životu trupa, kako kažu analitičari, "neophodna i za pohvalu. " Međutim, čak i ako se ova pozitivna namjera ostvari, to neće pomoći u smanjivanju jaza između potreba Oružanih snaga i sredstava dodijeljenih za njihovu provedbu. Kao argument za legitimnost svojih presuda, navode zaključke nezavisne komisije koja je razmatrala jedan od temeljnih dokumenata američke vojne izgradnje: Četverogodišnji pregled nacionalne odbrane.

Prema riječima članova ove komisije, sredstva koja je uštedio Pentagon bit će potpuno nedovoljna za provođenje sveobuhvatne i duboke modernizacije Oružanih snaga. Prema proračunima analitičara članova komisije, za tih 10-15 milijardi dolara koji se mogu dobiti reformom sistema nabavke naoružanja i vojne opreme, Ministarstvo odbrane jednostavno neće moći kupiti potreban broj brodova za mornaricu i aviona za pomorsko zrakoplovstvo, modernizirati naoružanje Kopnene vojske, nabaviti nove avione-tankere, modernizirati bombarder dugog dometa i riješiti niz velikih zadataka za preopremanje trupa i povećanje njihovih borbenih sposobnosti. Sve to zahtijeva znatno veće troškove.

Autori studije pišu da su smanjenje nepotrebnih troškova i poboljšanje prakse razvoja i kupovine naoružanja i vojne opreme Ministarstva odbrane "vrijedni zadaci". Međutim, njihovom provedbom neće se riješiti svi problemi koji su nastali u vezi s dodjeljivanjem nedovoljnih sredstava Pentagonu u protekle dvije decenije. Obim vojne potrošnje planiran za naredne godine neće dati vojnom odjelu mogućnost da eliminira sve akumulirane troškove u razvoju američkog vojnog potencijala.

Mali dio ratnih dolara

Tvrdnje pristalica smanjenja vojnih budžeta da si Amerika ne može priuštiti da vojne izdatke zadrži na sadašnjem nivou, a kamoli njihov rast, također nisu potkrijepljene, kako smatraju autori izvještaja.

Potrošnja na nacionalnu odbranu vrlo je mali dio američkog budžetskog kolača od 14 biliona dolara. I pokušavaju to još više smanjiti. Zapravo, potrošnja na nacionalnu odbranu se zapravo smanjuje i, u skladu s planovima šefa Bijele kuće, bit će smanjena i u budućnosti.

Prema riječima stručnjaka, svi razgovori o tome da će rezovi u budžetu Ministarstva odbrane navodno dovesti do obnove američkog finansijskog zdravlja nemaju manje ili više stvarne osnove. 720 milijardi dolara dodijeljenih Pentagonu za fiskalnu 2011. godinu predstavlja samo polovinu deficita federalnog budžeta od 1,5 biliona dolara. dolara, očekuje se sljedeće godine. Ako uporedite ovaj iznos sa državnim dugom SAD -a, koji iznosi 13, 3 biliona.dolara, onda je to općenito "kap u moru". Od vremena Korejskog rata do raspada Sovjetskog Saveza, Sjedinjene Države su potrošile oko 4,7 biliona dolara na nacionalnu odbranu. Lutka.

Prema riječima stručnjaka, nema smisla procjenjivati američki vojni budžet odvojeno od nacionalne potrošnje. Prema brojnim ekonomistima, potrošnja Ministarstva odbrane jednostavno ne može biti "finansijska glavobolja za saveznu vladu". Uvijek su opadali kako je rasla sva državna socijalna potrošnja, uključujući potrošnju na programe socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja. Danas su izdvajanja za ove programe dostigla rekordnih 18% BDP -a - i čine 65% sve federalne potrošnje. Prema ekonomistima, ako u budućnosti prosječni iznos poreza ostane na sadašnjem nivou, tada će do 2052. Godine svi porezni prihodi biti potrošeni na ispunjavanje društvenih obaveza vlade, a neće ostati ni cent za osiguranje nacionalne odbrane.

2001-2009 čak i bez uzimanja u obzir 787 milijardi dolara koje je federalna vlada dodijelila za poticanje ekonomije i osiguravanje izlaska SAD -a iz financijske krize, Ministarstvo obrane činilo je manje od 20% ukupnog povećanja potrošnje saveznog proračuna.

Svjetski policajac

Izjave nekih američkih političara i protivnika vanjske politike Bijele kuće da Washington ne bi trebao preuzeti ulogu "svjetskog žandarma" analitičari koji su sastavili izvještaj također smatraju vrlo netočnom izjavom.

Za svaki dolar koji iz džepova američkih poreznih obveznika uđe u saveznu blagajnu, američka vlada troši manje od 5 centi za održavanje stabilnosti u različitim regijama svijeta. Bijela kuća trenutno ne vodi samo dva rata, već je i ključni dio sigurnosnog sistema za mnoge države svijeta, što zahtijeva značajne troškove.

Američko ulaganje u očuvanje mira tokom Hladnog rata nastavlja se isplaćivati do danas. Prvi put nakon mnogo stoljeća u Evropi je uspostavljen trajni mir. Države Istočne Azije, čija je teritorija hiljadu godina bila poprište žestokih borbi zapadnih zemalja koje su se borile za utjecaj na ovom području, danas ubrzano razvijaju svoju ekonomiju i stotine miliona njihovih stanovnika izlazi iz siromaštva.

Dok diplomatske i razvojne aktivnosti širom svijeta nastavljaju igrati važnu ulogu, primarni problemi mnogih država ostaju i ostat će u vidokrugu američkog sistema nacionalne sigurnosti. Kao što je pokazalo posljednjih 20 godina, Amerika ne može odustati od uloge svjetskog lidera i nastavit će braniti svoje nacionalne interese u različitim dijelovima svijeta. Nevoljnost ili nesposobnost Sjedinjenih Država da blagovremeno odgovore na novonastale sukobe koji mogu ugroziti nacionalne interese zemlje i da kontrolišu njihov tok ne dovodi do rješavanja nastalih kontradikcija i rješavanja kontradikcija bez spoljnu pomoć. Kao što slijedi iz historijske prakse, daljnji rast ove ili one konfrontacije vodi samo destabilizaciji situacije u svijetu i povećanju nivoa neprijateljstva na globalnoj razini. Stoga, na kraju, Washington jednostavno ne može a da ne sudjeluje u njihovom rješavanju.

Troškovi održavanja vodeće uloge Amerike u svjetskim procesima mnogo su manji od sredstava koja bi ona morala potrošiti na vraćanje svog prvenstva u svijetu i jednostavno se ne mogu usporediti s njenim gubicima u slučaju potpunog gubitka svjetskog ranga vođa. Iako mnogi Amerikanci vjeruju da bi saveznici i partneri SAD -a trebali preuzeti nešto veći dio odgovornosti za osiguranje sigurnosti zapadnog svijeta i njegovih sloboda, niti jedan od američkih predsjednika, niti jedna od američkih stranaka nikada nije odstupila od princip očuvanja dominantne uloge Sjedinjenih Država u svjetskim procesima. …

Vojni budžet se ne može smanjiti

Brojni američki političari uvjereni su da bi izdvajanja za Pentagon trebala biti usmjerena samo na osiguravanje pobjede u ratovima koje Amerika trenutno vodi.

No, kako naglašavaju stručnjaci, ovo je samo dio zadataka koje američka vojska treba riješiti. Pentagon mora biti u stanju pružiti vrlo širok raspon funkcija, uključujući zaštitu teritorija Sjedinjenih Država, pristup svjetskim okeanima, zraku, svemiru, a sada i informacijskom prostoru, održavanje mira u Europi, stabiliziranje situacije u Veći Bliski istok i osiguravanje pripravnosti suprotstaviti se Indiji i Kini, koje imaju sve šanse da postanu velesile i značajne snage u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i osigurati prisustvo vojnih kontingenata Ministarstva obrane u različitim regijama svijetu kako bi održao stabilnost u njima.

Autori izvještaja napominju da je u jednom od svojih govora ministar odbrane Robert Gates izrazio zabrinutost da je danas situacija u svijetu sve manje stabilna. Trenutno sve veći broj država postaje nesolventan ili u kriznom stanju. Danas brojne zemlje, prije svega Iran i Sjeverna Koreja, ulažu velika sredstva u izgradnju svog vojnog potencijala. Pojavljuju se nove prijetnje, počevši od cyber napada na informacijski prostor zemlje pa do balističkih i krstarećih projektila koji se pojavljuju u arsenalu zemalja neprijateljskih prema Sjedinjenim Državama. U takvim uslovima, prema Gatesu, jednostavno je nemoguće smanjiti vojni budžet.

“Glavni cilj američke vojske je braniti teritorij zemlje, voditi, ako je potrebno, ratove u odbranu nacionalnih interesa i izvojevati im pobjede. Američka vojna moć koči svoje neprijatelje, ima značajan utjecaj na potencijalne agresore i dobar je znak za američke saveznike, prijatelje i partnere širom svijeta koji se mogu osjećati sigurno i imati podršku koja im je potrebna u vrijeme krize.

Prednosti koje Sjedinjene Države, kao jedina velesila na svijetu, primaju, određene su upravo očuvanjem ove sile i njenim održavanjem na potrebnom nivou”, zaključuju autori izvještaja.

Preporučuje se: